Termination of Obligations in Civil Law

Termination of obligations can occur voluntarily through legal agreements or involuntarily through factual occurrences. There are two main types of termination: by the will of the parties (such as legal transactions) and independently of the parties' will (due to certain legal facts). The cessation of obligations can be categorized based on whether it satisfies the creditor or results in the elimination of the obligation even if the creditor is not satisfied. Explore the different forms of termination, including "ipso iure" and "ope exceptionis," each with its unique characteristics and implications. Delve into historical legal practices like "solutio per aes et libram" and "acceptilatio" in ancient Roman law to understand how obligations were discharged through formal acts and verbal agreements.

• Civil Law
• Obligations
• Termination
• Legal Transactions
• Roman Law

khione Follow

Uploaded on Apr 06, 2024 | 4 Views

Download Presentation

Please find below an Image/Link to download the presentation.

The content on the website is provided AS IS for your information and personal use only. It may not be sold, licensed, or shared on other websites without obtaining consent from the author.If you encounter any issues during the download, it is possible that the publisher has removed the file from their server.

You are allowed to download the files provided on this website for personal or commercial use, subject to the condition that they are used lawfully. All files are the property of their respective owners.

The content on the website is provided AS IS for your information and personal use only. It may not be sold, licensed, or shared on other websites without obtaining consent from the author.

Presentation Transcript

1. PRESTANAK OBVEZA

2. OPENITO 1) Voljom stranaka (pravni poslovi) 2) Nezavisno od volje stranaka (nastupom neke juristi ke injenice) Na ini prestanka obveza dijele po tome da li utrnjuje: 1) Satisfactio vjerovnik dolazi do ispunjenja inidbe ili dobiva mat. naknadu 2) Dokidanje obveze iako vjerovnik nije zadovoljen Razlikujemo jo dvije vrste prestanka: Prestanak obveza IPSO IURE Prestanak obveza OPE EXCEPTIONIS Glavna podjela prestanka obveza:

3. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE - - - Obveza (vjerovnikova tra bina) utrnjuje po civilnom pravu Uni tava samu osnovu i postanak obveze trajno i zauvijek te djeluje protiv svih Ako ju vjerovnik utu i, sudac e po postoje em pravu (ipso iure) odbiti PRESTANAK OBVEZA OPE EXCEPTIONIS - Pretor omogu uje vjerovniku da odbije tu iteljev zahtjev uvr tenjem ekscepcije u fomulu iako obveza nije utrnula po civilnom pravu Ne dira u opstanak obveze, nego onemogu uje njenu procesualnu realizaciju Ne mora zauvijek niti prema svima Osnova u honorarnom opravu - - -

4. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE SOLUTIO U STAROM PRAVU - Obveze starorimskog prava se stvaraju formalisti kim na inima; za raskidanje obveze potreban je formalisti ki akt (solvere, solutio) - Akt ukidanja obveze na elno mora odgovarati obliku akta kojim obveza nastaje (contrarius actus) SOLUTIO PER AES ET LIBRAM - slu i za raskidanje obveze iz nexuma i druge stroge nov ane dugove - Kod povrata zajma du nik mora odvagnuti vjerovniku potrebnu svotu uz izgovaranje formule; kasnije samo simblo ko udaranje vage kovanicom - Mo e se koristiti za oprost duga bez plate a (imaginaria solutio) - U klasi no doba se upotrebljava samo kao imaginaria solutio za otpust dugova iz nexuma, osude, legata per damnationem

5. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE ACCEPTILATIO - Slu i ukidanju verbalnih kontrakata, osobito stipulacije - Kao contrarius actus, tako er se sastoji od pitanja i odgovora (du nik postavlja pitanje, vjerovnik odgovara) -> Quod ego tihi promisi, habesne acceptum? - Habeo. - U staro doba ovo je jedini na in ukidanja obveze iz stipulacije, kasnije se ukida neformalnim plate om; ako je kraj toga izvr ena i akceptilacija, du nik je oslobo en dokazivanja da je podmirio dug Od principata se koristi kao imaginaria solutio za otpust duga (ukida obvezi i u slu aju da ne slijedi realni plate ) Za ukidanje obveza izvan stipulacije moraju se novacionom stipulacijom pretvoriti u verbalnu obvezu i zatim ukinuti akceptilacijom - -

6. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE ISPUNJENJE OBVEZE - Od republike obveza utrnjuje ispunjenjem du ne inidbe i bez formalisti kih akata - Solutionis causa obveza e utrnuti ako je du na inidba izvr ena u svrhu ispunjenja - Obvezu mo e ispuniti i netko tre i (ako inidba ne zavisi od osobnih sposobnosti), ak i bez njegova znanja ili volje - pla a se vjerovniku ili njegovom zastupniku - vjerovnik mo e u svakom trenu opozvati zastupni ko ovla tenje i inakso- mandat - ako je u ugovoru navedeno da se du nik mo e osloboditi duga pla anjem tre oj osobi (solutionis causa adiectus), vjerovnik mu ne mo e oduzeti to pravo jednostrano - Primanje djelomi nog ispunjenja: - vjerovnik ga nije du an primiti ako nije protivno ure eno ugovorom ili zakonom - po Justinijanu, magistrat mo e siliti vjerovnika da primi djelomi no ispunjenje ako bi du nik pred sudom proznao i ponudio samo dio

7. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE - Ex pluribus causis Ako vjerovnik protiv du nika s razli itih naslova ima vi e istovrsnih tra bina, a du nik pla a svotu nedovoljnu za podmirenje svih, du nik e odrediti to namiruje U suprotnom to ini vjerovnik mora postupati u du nikovom interesu Ako ni vjerovnik ne odredi vrijede sljede a pravila - kamate se podmiruju prije glavnice, dospjele tra bine prije nedospjelih - prvo se namiruju one koje su tegotnije po du nika - namiruje se prvo dug iz starije obveze - ako se ovo ne mo e primjeniti sve se podmiruju razmjerno njihovoj visini - - - Dokaz isplate Kao dokaz isplate slu e uobi ajna sredstva (svjedoci, zakletva), u carsko doba i apocha pismena namira koju bi vjerovnik izdao du nik, imala je potpunu dokaznu mo tek 30 dana od izdanja - Justinijan querellam non numeratae solutionis

8. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE - Datio in solutum Vjerovnik nije du an primiti ne to to mu se ne duguje, ako pristane na to, njegova tra bina utrnjuje Justinijan datio in solutum necessaria (ako du nik nema novaca, a posjeduje zemlji te koje ne mo e unov iti, vjerovnika se mo e prisiliti da ga uzme umjesto novca) - - Depositio Du nik se mo e osloboditi obveze polo enjem (depositio) duga u vjerovnikovu korist ako se ne zna tko je pravi vjerovnik ili ako postoje zapreke u vjerovnikovoj osobi Prvo je dovoljno da se stvar polo i kod sebe, kasnije se tra i polo enje tuto in loco ili tuto in publicio Samo u posljednjem slu aju du nik je kasnije oslobo en obveze - -

9. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE OBNOVA OBVEZE - Obnova (novatio) ugovor izme u vjerovnika i du nika kojim se dosada nja obveza dokida novom obvezom Sadr aj dosada nje obveze (idem debitum) se prenosi u novu, a stara obveza utrnjuje ipso iure s akcesronim pravima Novirati se mogu obveze svake vrste, a nova obveza ima oblik stipulacije - - - Bitno je da sadr i neku novost (aliquid novi), pa se razlikuju: a) novatio inter novas personas (qualificata) - mijenja se osobas vjerovnika ili du nika b) novatio iner easdem personas (simplex) - ne mijenjaju se subjekti obveze

10. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE NOVATIO INTER NOVAS PERSONAS Novacija promjenom osobe vjerovnika zbiva se aktivnom delegacijom - Na temelju vjerovnikove upute du nik obe aje inidbu obveze novom vjerovniku - Dosada nji vjerovnik je delegant, upu eni du nik delegat, novi vjerovnik delegatar - Formula: Centum sestertios quos tu Titio debes, mihi dare spondes? Novacija promjenom osobe du nika zbiva se pasivnom delegacijom - Vjerovnik e si dati du nu inidbu obe ati od novog du nika, a dosada nji ispada iz obveze (expromissio) - Dosada nji du nik ne mora kod toga sudjelovati, no esto upu uje tre ega da se obve e vjerovniku stipulacijom - Formula: Centum sestertios, quos mihi Titius debet, tu dari spondes?

11. PRESTANAK OBVEZA IPSO IURE NOVATIO INTER EASDEM PERSONAS - Subjekti obveze ostaju isti, kao i predmet inidbe , ali se nova obveza mora sadr ajno razlikovati od stare Va an slu aj takve novosti sastojat e se u promjeni pravnog temelja obveze: - npr. obvezu na plate kupovine iz kupoprodaje du nik pretvara u obvezu - tako se kauzalna neformalna obveza bonae fidei pretvara u apstraktnu formalnu obvezu stricti iurs - - Na isti na in mo e se deliktna obveza pretvoriti u nasljedivu obvezu iz stipulacije: - prije pretvaranja, deliktna obveza je mogla biti aktivno i pasivno nasljediva - ako je i dosada nja obveza potjecala iz stipulacije, novaciona stipulacija se morala razlikovati od nje po ne em drugom

12. Prestanak ipso iure Novatio necessaria -povezana s litiskonestacijom -prvotni vjerovnikov zahjev na dare facere i optere se ukida i pretvara u procesualnu obvezu condemnari -ostaju netaknuta vjerovnikova osiguranja

13. Prestanak ipso iure Confusio (sjedinjenje) -situacija u kojoj se tra bina i dug na u u istoj osobi (po pretorskom pravu mo e ponovno o ivjeti) -do sjedinjenja dolazi naslje ivanjem, odnosno, preko acquisitione per universitatem -kod solidarnih odnosa u kojima do e do sjedinjenja u jednoj osobi vi e vjerovnika ili du nika, ne dira to u odno aj ostalih osoba

14. Prestanak ipso iure Concursus causarum -kada vjerovnik stekne odre enu (species) stvar nekim drugim pravnim poslom od tre eg, a ne du nika -po starijem pravu takva obveza uvijek utrnjuje -kod Justinijana utrnjuje samo ako je prvotna obveza besplatno trebala nabaviti stvar vjerovniku ili ako je pravni razlog drugog stjecanja besplatan

15. -kod confusio i concursus causarum obveza prestaje zbog naknadne nemogu nosti izvr enja obveze -ako species stvar propadne slu ajem, du nik se osloba a obveze -kod dvostrano obvezuju ih ugovora propadanjem mogu nost izvr enja jedne strane, prestaje obveza za izvr enje druge strane -u pravilu smr u ne utrnjuju kontraktne obveze( iznimke sponsio, fideipromisso, obveze iz mandata i societasa te stipulationes facendi i non facendi) -deliktne obveze utrnjuju smr u (po klasi nom pravu penalni zahtjevi prelaze na nasljednike) -obveze prestaju tako er i capitis deminuntio koja je ozna avala pravnu smrt pojedinca

16. Prestanak obveze ope exceptionis Pactum de non petendi -neformalni sporazum kojim se vjerovnik odri e tra bine prema du niku -du nik dobiva po pretorskom pravu time prigovor vjerovnikove tu be (exceptio pacti conventi) -uz negotio bonae fidei ovaj sporazum dokida i civilnopravnu obvezu

17. postoje dvije vrste: a) pactum de non petendo in perpetuum- vjerovnik se trajno odri e svoje tra bine b) pactum de non petendo in tempus- nije oprost, nego samo pri ek (u tom se slu aju du nik opire vjerovnikovom zahtjevu preko dilatorne ekscepcije)

18. Prema Justinijanu postoji jo: a) Pactus de non petendo in rem- u prilog svima koji su sudjelovali u poslu b) Pactus de non petendo in personam- u prilog samo neposrednom ugovora u

19. Prestanak obveza ope exceptionis Compensatio (prijeboj)- ukidanje obveze obra unavanjem protutra bine -u najstarije doba nije jo poznat, pred sudom se rje ava samo jedno pitanje -prvi slu ajevi prisilnog sudskog prijeboja: a) Rimski bankar b) Bonorum emptorum c) Prijeboj po iudicia bonae fidei

20. A)Rimski bankar (argentarius) -koji tu i klijenta mora itavi poslovni odnos uzeti u obzir, mora ura unati protutra bine i utu iti samo razliku -ako tu i za vi e od toga zahtjev e u potpunosti biti odbijen zbog plus peticije -tra bine moraju biti dosjele i istovrsne, ali ne i iz istog pravnog posla

21. B) Bonorum emptorum -kupac prezadu enikove imovine -prilikom utjerivanja tra bina koje pripadaju masu ima dozvoliti sve protuzahtjeve protiv du nika -ne izla e se plus peticiji jer ne radi izra un on nego sudac

22. Iudicia bonae fidei prijeboj -kod bonae fidei poslova sudac ima prebiti sve protutra bine koje tu eni ima protiv tu itelja -tra bine ne moraju biti istovrsne -kompenzacija djeluje ipso iure (jer nije potrebno stavljati posebnu ekscepciju u formuli)

23. Prijeboj iudicia stricti iuris -prijeboj uveden pomo u ekscepcije doli -ako tu itelj ne uva ava protutra binu mogla mu se uskratiti tu ba (denegatio actionis) ili mo e biti u cijelosti odbijen zbog dodavanja ekscepcije doli -prema reskriptu Marka Aurelija je tu itelj mogao biti odbijen samo do visine protutra bine, a ne u cijelosti -istovrsne tra bine iz razli itog pravnog posla

24. Prijeboj po Justinijanu -poku ava stvoriti jedinstvena na ela za ovaj institut -postoji jedna vrsta prijeboja; tra bine moraju biti istovrsne, ali mogu biti iz razli itog p. Posla -prijeboj sada dopu ten kod svih akcija -tra bina mora biti: likvidna(sudac ju mora mo i lako utvrditi), dospjela, zamjenita -od sada compensatio djeluje ipso iure

25. Prezentaciju izradili: Marija Sviben i Antonio Sablji