Overview of Monetary Aggregates in Bosnia and Herzegovina

 
1
MONETARNI AGREGATI
 
 
 
2
Monetarni agregati 
CBBIH
 
I 
 
M
1
    Novac kao instrument plaćanja
   1. Gotov novac u opticaju
   2. Depozitni novac (žiro, tekući i drugi računi u pasivi banaka, sredstva na
    
   
računima lokalne samouprave- računi sa kojih se mogu vršiti plaćanja bez
      
 ograničenja)
 
II M
2
   1. M
1
   2. Ostali kratkoročni i dugoročni depoziti
III M
3
   1. M
2
   2. Kratkoročni i dugoročni devizni depoziti (bez stare devizne štednje)
3
 
Novčana masa (M2) u BiH
 
Novčana masa = novac + kvazi novac (M2 = M1+QM)
 
M1 = gotovina 
iz
van banaka + depoziti po viđenju u domaćoj
valuti
QM = oročeni i štedni depoziti u domaćoj valuti + depoziti u
stranoj valuti
 
QM - novac koji ne igra funkciju pr
ometnog
 sredstva, ali se u
svakom trenutku može pretvoriti u 
prometno
 sredstvo
Новчана маса
 
Novčan
a 
(monetarn
a
)
pasiv
a
 Centralne banke
 BiH
 
U skladu sa Zakonom, ukupan iznos novčane (monetarne)
pasive Centralne banke je uvijek zbir:
(A) svih novčanica i kovanog novca koje su u opticaj stavile
centrala, glavne jedinice i ostale filijale Centralne banke, i
(B) potražnih salda svih računa koji se drže u knjigama
Centralne
 
banke i njenih organizacionih jedinica od strane
rezidentnih 
vlasnika računa.
 
 
 
 
4
 
5
Krajem 2022. godine neto strana aktiva iznosila
je 451,5 miliona KM, što je za 321,2 miliona
KM manje u odnosu na stanje na kraju 2021.
godine. Neto devizne rezerve na kraju 2021.
godine
su iznosile 16,06 milijardi KM i smanjene su za
282,5 miliona KM
 
(1,73%) u odnosu na isti
period prethodne godine.
 
Neto strana aktiva predstavlja zaštitu od
šokova koji
 
mogu imati negativan uticaj na
tržišnu vrijednost finansijskih
 
instrumenata
u koje su devizne rezerve investirane.
 
Stopa pokrića valutnog odbora na kraju 2022.
godine je manja u odnosu na kraj prethodne
godine i iznosila je 102,89% . 
Pad
 
koeficijenta
pokrića je posljedica snažnog uticaja
 
tržišnih
kretanja na vrijednost portfolija deviznih
rezervi. Krajem
 
četvrtog kvartala primjetna je
značajna promjena u strukturi
 
deviznih rezervi
u korist depozita kod nerezidenata, a što je
između ostalog uzrokovano promjenama u
monetarnoj politici
 
ECB (promjena Depozit
Facility Rate). Zbog kamatnih rizika i
 
promjena
u fer vrijednosti portfolija, CBBiH je
restrukturisala
 
portfolio. Posljednično
investicijska politika CBBiH je na ovaj
 
način
adekvatno pozicionirana s aspekta očuvanja
stope
 
pokrića valutnog odbora.
 
6
Usljed rata u Ukrajini i povlačenja depozita
iz banaka,
 
zabilježenog u prvom kvartalu
2022. godine, značajno je
 
izmijenjena
struktura rezervnog novca u
 
posmatranom
periodu.
U strukturi rezervnog novca, gotovina izvan
monet
a
rnih vlasti,
 
iako manjim intenzitetom,
je
 
nastavila trend rasta te je iznos
 
gotovine
izvan monetarnih vlasti sa krajem godine
veći za 7,4%
 
u odnosu na isti period prošle
godine.
Depoziti banaka kod 
monet
a
rnih vlasti,
nakon smanjenja u prvom kvartalu 2022.
godine, sa krajem godine bilježe rast te
možemo reći da su
 
se upotpunosti vratili na
iznos zabilježen u decembru 2021.
 
godine.
 
Trend rasta prenosivih depozita drugih
domaćih sektora
 
zaustavljen je u 2022.
godni te su ovi depoziti ostvarili negativnu
godišnju stopu rasta od 11%.
Posljedično, blagom godišnjem
 
rastu
rezervnog novca od 3,3% upravo je najviše
doprinio rast 
gotovine izvan monet
a
rnih
vlasti od 7%
.
Rezervni
 
novac na kraju 2022. godine je
iznosio 14,92 milijarde KM.
 
7
Tokom 2022. godine povećanje novčane mase (M2)
 
u
potpunosti je bilo uzrokovano rastom agregata M1, koji
uključuje najlikvidnije komponente novčane mase,
prenosivih
depozita te gotovine izvan banaka
.
Od ukupnog
 
rasta novčane mase u 2022. godini čak 79%
se odnosilo na 
rast prenosivih depozita u domaćoj valuti.
Ukupna novčana
 
masa na kraju godine iznosila je
33,23 milijarde KM, što je povećanje od 5,47% u
odnosu na isti period prošle godine.
 
Naime, 
usljed neizvjesnosti,
 
visoke inflacije i niskih
pasivnih kamatnih stopa, stanovništvo
i privreda se često ne odlučuju na nastavak oročenja,
nego
 
radije zadržavaju sredstva kao prenosive
depozite kojima mogu
 
raspolagati u svakom trenutku.
 
S druge strane, nedovoljna
 
kreditna aktivnost,
izazvana povećanjem kreditnih rizika, ali
 
i
smanjenom tražnjom za kreditima, nije ni stvarala
potrebe
 
banaka za dodatnim dugoročnim izvorima
finansiranja
.
 
Rast šireg monetarnog
 
agregata, kvazi-novac (QM), za
razliku do prethodnih godina bio je negativan i u
potpunosti je rezultat smanjenja ostalih depozita kako u
domaćoj tako i u stranoj valuti.
Promjene u kretanju komponenti
novčane mase kao i promjene
 
u
rezervnom novcu zabilježene
tokom 2022. godine, odrazile
 
su se
i na monetarnu multiplikaciju.
 
S obzirom na zabilježena
 
kretanja
rezervnog novca u odnosu na
novac u širem smislu, monetarni
multiplikator za M2 je zabilježio
oscilacije u toku godine ali i blago
povećanje u odnosu na isti period
prošle 
godine.
 
Usljed značajno bržeg rasta
monetarnog agregata M1
 
u odnosu
na rast primarnog novca, monetarni
multiplikator za M1 iskazao je rast
u posljednjih godinu dana
 
8
 
9
Učešće kratkoročnih finansijskih obaveza
u ukupnim finansijskim obavezama je i dalje
visoko i bilježi rast u odnosu na prethodnu
godinu.
Rast prenosivih depozita ponovo 
je (kao i
prethodne godine) uticao na povećanje
indikatora
 
likvidnosti.
 
Veoma visok procenat kratkročnih prema
ukupnim
 
finansijskim obavezama banaka
ukazuje na sve 
nepovoljniju 
ročnu
strukturu 
izvora koja trenutno ne pogoduje
snažnijem
 
rastu dugoročnih kreditnih
plasmana.
 
Snažniji rast depozita
 
u odnosu na kreditnu
aktivnost rezultirao je time da i u 2022.
godini ukupan iznos depozita znatno
premašuje ukupan iznos
 
kredita tokom
cijelog posmatranog perioda.
 
Koeficijent pokrića
 
likvidnosti (LRC) je u
trećem kvartalu 2022. godine na nivou
sistema iznosio 210,8% i gotovo sve banke u
sistemu bilježe
 
znatno više vrijednosti
indikatora od minimalno propisane (100%).
 
11
RPs  -  
Odnos između trenda cijene dionic
a
 u odnosu na tržišni trend cijena.
12
Monetarni agregati ECB
 
I M
1
 
(Uža definicija novca)
   1. Gotovina u opticaju
   2. Depoziti po viđenju
 
II M
2
 (Međudefinicija novca)
   1. M
1
   2.Kratkoročni štedni depoziti (depoziti koji se mogu povući uz najavu sa rokom
do 3 m
j
eseca)
   3. Kratkoročni oročeni depoziti (depoziti sa rokom dosp
ij
eća do 2 godine)
 
III M
3
 (Šira definicija novca)
   1. M
2
   2. 
Investicione jedinice fondova
 novčanog tržišta (M
M
MFs)
 
 
 3. REPO aranžmani
  
 
4. Dužničke HOV sa rokom dosp
ij
eća do 2 godine
 
13
 
I
 
M
1
  1. Gotov novac
  2. Transakci
on
i depoziti
       2.1. Depoziti po viđenju
 (kod komercijalnih banaka i u štedionicama)
       2.2. Drugi depoziti po viđenju   (NOW, ATS
, CUSD
)
  3. Putnički čekovi
II M
2
  1. M
1
  2. Štedni 
depoziti
 i  
depozitni 
računi tržišt
a
 novca
  3. Mali oročeni depoziti  
(manji od 100.000$)
  4. Investicione jedinice fondova 
novčanog tržišta (retail M
M
MFs, inicijalna
      investicija ispod 50.000$)
III
 MM
M
Fs u pos
j
edu institucija
IV
MZM
  Money with zero maturity
M
2
- Mali oročeni depoziti+MMMFs u posedu institucija
Monetarni agregati FED-a
Slide Note
Embed
Share

Image descriptions and explanations about monetary aggregates, money as a payment instrument, cash in circulation, deposit money, M1, M2, M3 categories, and monetary base. Additionally, details on net foreign assets, net reserves, and changes in monetary policy affecting currency board arrangements in Bosnia and Herzegovina are discussed.

  • Monetary Aggregates
  • Bosnia Herzegovina
  • Currency Board
  • Net Reserves
  • Monetary Policy

Uploaded on Apr 06, 2024 | 1 Views


Download Presentation

Please find below an Image/Link to download the presentation.

The content on the website is provided AS IS for your information and personal use only. It may not be sold, licensed, or shared on other websites without obtaining consent from the author.If you encounter any issues during the download, it is possible that the publisher has removed the file from their server.

You are allowed to download the files provided on this website for personal or commercial use, subject to the condition that they are used lawfully. All files are the property of their respective owners.

The content on the website is provided AS IS for your information and personal use only. It may not be sold, licensed, or shared on other websites without obtaining consent from the author.

E N D

Presentation Transcript


  1. MONETARNI AGREGATI 1

  2. Monetarni agregati CBBIH I M1 Novac kao instrument pla anja 1. Gotov novac u opticaju 2. Depozitni novac ( iro, teku i i drugi ra uni u pasivi banaka, sredstva na ra unima lokalne samouprave- ra uni sa kojih se mogu vr iti pla anja bez ograni enja) II M2 1. M1 2. Ostali kratkoro ni i dugoro ni depoziti III M3 1. M2 2. Kratkoro ni i dugoro ni devizni depoziti (bez stare devizne tednje) 2

  3. Novana masa (M2) u BiH Nov ana masa = novac + kvazi novac (M2 = M1+QM) M1 = gotovina izvan banaka + depoziti po vi enju u doma oj valuti QM = oro eni i tedni depoziti u doma oj valuti + depoziti u stranoj valuti QM - novac koji ne igra funkciju prometnog sredstva, ali se u svakom trenutku mo e pretvoriti u prometno sredstvo 3

  4. Novana (monetarna) pasiva Centralne banke BiH U skladu sa Zakonom, ukupan iznos nov ane (monetarne) pasive Centralne banke je uvijek zbir: (A) svih nov anica i kovanog novca koje su u opticaj stavile centrala, glavne jedinice i ostale filijale Centralne banke, i (B) potra nih salda svih ra una koji se dr e u knjigama Centralne banke i njenih organizacionih jedinica od strane rezidentnih vlasnika ra una. 4

  5. Krajem 2022. godine neto strana aktiva iznosila je 451,5 miliona KM, to je za 321,2 miliona KM manje u odnosu na stanje na kraju 2021. godine. Neto devizne rezerve na kraju 2021. godine su iznosile 16,06 milijardi KM i smanjene su za 282,5 miliona KM (1,73%) u odnosu na isti period prethodne godine. Neto strana aktiva predstavlja za titu od okova koji mogu imati negativan uticaj na tr i nu vrijednost finansijskih instrumenata u koje su devizne rezerve investirane. Stopa pokri a valutnog odbora na kraju 2022. godine je manja u odnosu na kraj prethodne godine i iznosila je 102,89% . Pad koeficijenta pokri a je posljedica sna nog uticaja tr i nih kretanja na vrijednost portfolija deviznih rezervi. Krajem etvrtog kvartala primjetna je zna ajna promjena u strukturi deviznih rezervi u korist depozita kod nerezidenata, a to je izme u ostalog uzrokovano promjenama u monetarnoj politici ECB (promjena Depozit Facility Rate). Zbog kamatnih rizika i promjena u fer vrijednosti portfolija, CBBiH je restrukturisala portfolio. Posljedni no investicijska politika CBBiH je na ovaj na in adekvatno pozicionirana s aspekta o uvanja stope pokri a valutnog odbora. 5

  6. Usljed rata u Ukrajini i povlaenja depozita iz banaka, zabilje enog u prvom kvartalu 2022. godine, zna ajno je izmijenjena struktura rezervnog novca u posmatranom periodu. U strukturi rezervnog novca, gotovina izvan monetarnih vlasti, iako manjim intenzitetom, je nastavila trend rasta te je iznos gotovine izvan monetarnih vlasti sa krajem godine ve i za 7,4% u odnosu na isti period pro le godine. Depoziti banaka kod monetarnih vlasti, nakon smanjenja u prvom kvartalu 2022. godine, sa krajem godine bilje e rast te mo emore i da su se upotpunosti vratili na iznos zabilje en u decembru 2021. godine. Trend rasta prenosivih depozita drugih doma ih sektora zaustavljen je u 2022. godni te su ovi depoziti ostvarili negativnu godi nju stopu rasta od 11%. Posljedi no, blagom godi njem rastu rezervnog novca od 3,3% upravo je najvi e doprinio rast gotovine izvan monetarnih vlasti od 7%. Rezervni novac na kraju 2022. godine je iznosio 14,92 milijarde KM. 6

  7. Tokom 2022. godine poveanjenovane mase (M2) u potpunosti je bilo uzrokovano rastom agregata M1, koji uklju uje najlikvidnije komponente nov ane mase, prenosivih depozita te gotovine izvan banaka. Od ukupnog rasta nov ane mase u 2022. godini ak 79% se odnosilo na rast prenosivih depozita u doma oj valuti. Ukupna nov ana masa na kraju godine iznosila je 33,23 milijarde KM, to je pove anje od 5,47% u odnosu na isti period pro le godine. Naime, usljed neizvjesnosti, visoke inflacije i niskih pasivnih kamatnih stopa, stanovni tvo i privreda se esto ne odlu uju na nastavak oro enja, nego radije zadr avaju sredstva kao prenosive depozite kojima mogu raspolagati u svakom trenutku. S druge strane, nedovoljna kreditna aktivnost, izazvana pove anjem kreditnih rizika, ali i smanjenom tra njom za kreditima, nije ni stvarala potrebe banaka za dodatnim dugoro nim izvorima finansiranja. Rast ireg monetarnog agregata, kvazi-novac (QM), za razliku do prethodnih godina bio je negativan i u potpunosti je rezultat smanjenja ostalih depozita kako u doma oj tako i u stranoj valuti. 7

  8. Promjene u kretanju komponenti nov ane mase kao i promjene u rezervnom novcu zabilje ene tokom 2022. godine, odrazile su se i na monetarnu multiplikaciju. S obzirom na zabilje ena kretanja rezervnog novca u odnosu na novac u irem smislu, monetarni multiplikator za M2 je zabilje io oscilacije u toku godine ali i blago pove anje u odnosu na isti period pro le godine. Usljed zna ajnobr eg rasta monetarnog agregata M1 u odnosu na rast primarnog novca, monetarni multiplikator za M1 iskazao je rast u posljednjih godinu dana 8

  9. Ueekratkoronih finansijskih obaveza u ukupnim finansijskim obavezama je i dalje visoko i bilje i rast u odnosu na prethodnu godinu. Rast prenosivih depozita ponovo je (kao i prethodne godine) uticao na pove anje indikatora likvidnosti. Veoma visok procenat kratkro nih prema ukupnim finansijskim obavezama banaka ukazuje na sve nepovoljniju ro nu strukturu izvora koja trenutno ne pogoduje sna nijem rastu dugoro nih kreditnih plasmana. Sna niji rast depozita u odnosu na kreditnu aktivnost rezultirao je time da i u 2022. godini ukupan iznos depozita znatno prema uje ukupan iznos kredita tokom cijelog posmatranog perioda. Koeficijent pokri a likvidnosti (LRC) je u tre em kvartalu 2022. godine na nivou sistema iznosio 210,8% i gotovo sve banke u sistemu bilje e znatno vi e vrijednosti indikatora od minimalno propisane (100%). 9

  10. Komponente monetarnih agregata Zajedni ki fondovi tr i ta novca (MMMFs) Du ni ke hartije od vrijednosti Depoziti u stranoj valuti Gotov novac Depoziti po vi enju tedni depoziti Oro eni depoziti M1 M2 M3 M1, M2, & M3 EMU x M1 M1 x M2 M2 x M3 M3 U. S. x M1 M1 x M2 M2 M2 Canada x M1 M1, M1+ x M2, M2+ M2, M2+ x M2+, M2++ Only M2++ Only M3 Iceland x M1 M1 x M2 M3 x M3 Japan x M1 M1 x M2 M2 x L4 M2, M3 Korea x M1 M1 x M2 M2 x LF M2, LF5 M1, M2, M3, & M4 Mexico x M1 M1 x M2 M2 x M2, M3 New Zealand x M1 M1 x M2 M3 x Norway x M1 M1 x M2 M2 M2 M1, M2 Switzerland x M1 M1 x M2 M3 x Turkey x M1 M1 x M2 x M2Y, M3Y China M M M QM QM QM India x M1 M1 x L1 NM2 or L1 x Philippines MS MS MS M3 M3 x Only M4 Thailand x M1 M1 x M2 M2 x 11 RPs - Odnos izme u trenda cijene dionica u odnosu na tr i ni trend cijena.

  11. Monetarni agregati ECB I M1(U a definicija novca) 1. Gotovina u opticaju 2. Depoziti po vi enju II M2 (Me udefinicija novca) 1. M1 2.Kratkoro ni tedni depoziti (depoziti koji se mogu povu i uz najavu sa rokom do 3 mjeseca) 3. Kratkoro ni oro eni depoziti (depoziti sa rokom dospije a do 2 godine) III M3 ( ira definicija novca) 1. M2 2. Investicione jedinice fondova nov anog tr i ta (MMMFs) 3. REPO aran mani 4. Du ni ke HOV sa rokom dospije a do 2 godine 12

  12. Monetarni agregati FED-a IM1 1. Gotov novac 2. Transakcioni depoziti 2.1. Depoziti po vi enju (kod komercijalnih banaka i u tedionicama) 2.2. Drugi depoziti po vi enju (NOW, ATS, CUSD) 3. Putni ki ekovi II M2 1. M1 2. tedni depoziti i depozitni ra unitr i ta novca 3. Mali oro eni depoziti (manji od 100.000$) 4. Investicione jedinice fondova nov anog tr i ta (retail MMMFs, inicijalna investicija ispod 50.000$) III MMMFs u posjedu institucija IVMZM Money with zero maturity M2- Mali oro eni depoziti+MMMFs u posedu institucija 13

Related


More Related Content

giItT1WQy@!-/#giItT1WQy@!-/#giItT1WQy@!-/#giItT1WQy@!-/#giItT1WQy@!-/#