Understanding Mass Media and Communication for the Academic Year 2020/2021
This content delves into the science of media, communication, and mass communication for the academic year 2020/2021. It explores the role of mass media in public communication, the characteristics of mass media, and the various types of mass media such as books, print media, films, radio, television, and digital media. The discussion also covers the impact of mass media on society, its institutionalization, and the evolution of media systems and institutions under the influence of societal structures and norms.
Download Presentation
Please find below an Image/Link to download the presentation.
The content on the website is provided AS IS for your information and personal use only. It may not be sold, licensed, or shared on other websites without obtaining consent from the author. Download presentation by click this link. If you encounter any issues during the download, it is possible that the publisher has removed the file from their server.
E N D
Presentation Transcript
Znanost o medijima, komunikacija i masovna komunikacija Akademska godina 2020./2021.
Znanost o medijima Znanost o medijima bavi se procesom komunikacije u javnosti => javna komunikacija koja se odvija posredstvom masovnih medija to su masovni mediji? Medij je u svojem prvom zna enju (u jednini) posrednik, onaj putem kojega se prenosi komunikacija => papir, film, usb stick .... Masovni mediji su institucije koje zadovoljavaju potrebu dru tva za javnom komunikacijom u kojoj mogu sudjelovati svi pripadnici dru tva. U irem smislu => masovni mediji su istovremeno komunikacijski oblici/proizvodi, institucije i kulturne formacije. Masovna komunikacija kao dru tveni proces i potreba institucionalizirana je u masovnim medijima. Medijski sustav ine medijske institucije i on se razvija pod utjecajem dru tvenih struktura i kulture te nastavno temeljem normativnih o ekivanja ugra enih u zakonodavni okvir kojim je reguliran medijski sustav (na primjer, razli ita o ekivanja od sadr aja emitiranog programa za javne i komercijalne televizije te za tisak). 2
Masovni mediji Svim masovnim medijima zajedni ke su sljede e karakteristike: Proizvodnja i distribucija simboli kih sadr aja informacije, ideje, kultura, znanje Kanali za me usobno odno enje ljudi po iljaoci i primaoci, pripadnici publike me usobno, prema dru tvu i njegovim institucijama (obitelj, obrazovanje, religija, politika itd.) Mediji djeluju u javnoj sferi kao komunikacijska infrastruktura za javnost i javno mnijenje (internet kao novi medij uklju uje i privatnu komunikaciju koja nije regulirana) Sudjelovanje je dobrovoljno, u slobodno vrijeme Mediji su formalno bez mo i nemaju definirane formalne hijerarhijske veze izme u proizvo a a poruka i publike Organizacija je profesionalizirana, povezana s tr i tem i industrijom, ovisi o pla enom radu, tehnologiji i financiranju (kod interneta uglavnom nije rije o birokratskim organizacijama, iako se i tu sve vi e razbija iluzija nekomercijalnosti i slobode) Uvijek su u odre enom odnosu s dr avom i vla u, ovisno o obliku politi kog ure enja 3
Masovni mediji Masovne medije razlikujemo prema: Vrsti =>knjiga, tisak (novine), film, radio, televizija, nosa i zvuka ili slike (CD, USB) Prema geografskoj razini i dosegu => lokalni, nacionalni, me unarodni Prema obliku vlasni tva => privatni, javni i community (mediji tre eg sektora neprofitni) Prema bliskosti dominantnom mi ljenju i kulturi => mainstream ili alternativni mediji Masovnim medijima istovremeno mo emo smatrati: - - - Kulturne formacije (medijski sustav dru tva) Institucije i organizacije (HRT, HANZA, Styria, WAZ, RTL itd.) Komunikacijske proizvode (novine, film, emisija ) 4
Medijski sustavi Medijski sustav je skup svih masovnih medija u odre enoj dr avi ili na nekom teritoriju => medijski sustav prvenstveno je nacionalan (definiran i ograni en granicama dr ave u kojoj se razvija) Medijski sustav sadr i razli ite medijske sektore koji obuhva aju razli ite tipove medijskih organizacija: izdava tvo, televiziju, radio, filmsku industriju. Na tre oj razini je pojedina no medijsko poduze e ili korporacija (HANZA, WAZ, itd.) Na etvrtoj su razini medijski proizvodi koje proizvode medijske kompanije (neki crti , odre ene novine, televizijska emisija) 5
Mediji kao institucija Institucije => sustav me usobno povezanih normi ija je funkcija zadovoljavanje bitnih ljudskih potreba na dru tveno reguliran na in (institucije mogu biti organizacije (npr. sveu ili te) ili normativni sustav (npr. institucija braka). Institucija nastaje kad neka dru tvena praksa stalnim ponavljanjem u vremenu postigne stabilnu formu, vidljivu strukturu i skup funkcija povezanih s dru tvenim o ekivanjima. Institucije masovnih medija proizvode i distribuiraju simboli ka dobra koja su fiksirana na medij i mogu se reproducirati neograni en broj puta. Koju potrebu ispunjava institucija masovnih medija? => potrebu za javnom (masovnom) komunikacijom! Masovna komunikacija je djelatnost koja se institucionalizira u masovnim medijima. Mediji tako nastaju kao dru tvene institucije koje utjelovljuju vrijednosti i norme povezane s dru tvenim potrebama za komunikacijom koje zadovoljavaju. 6
Proizvodi komunikacije Institucije masovnih medija proizvode i distribuiraju simboli ka dobra koja su fiksirana na medij i mogu se reproducirati neograni en broj puta; proizvodi i sadr aji masovnih medija namijenjeni su prodaji (komodifikacija) i dostupni su svim pripadnicima dru tva. Mediji su vezani uz javnu komunikaciju => javna sfera => javnost! Napomena: Zbog svog komunikacijskog i organizacijskog karaktera Internet neki autori ne ubrajaju u masovne medije proizvodnja proizvoda nije institucionalizirana kao kod masovnih medija, proizvodi nisu nu no komodificirani, tj. namijenjeni prodaji, a komunikacija nije samo jednosmjerna nego je i interaktivna. 7
Masovna komunikacija Onaj oblik komunikacije koji se posreduje disperzivnoj publici putem javnih izjava (primatelji nisu ograni eni brojem niti su personalno definirani), tehni kim sredstvima (medijima), indirektno (me u akterima u komunikaciji postoji prostorna, vremenska ili prostorno-vremenska distanca) i jednostrana (bez zamjene uloga izme u onoga tko oda ilje i onoga tko prima poruku). Ova definicija je ograni ena na tradicionalne medije (radio, tisak i televizija) i ne vrijedi za tzv. nove medije => kod novih medija postoji velika razina interaktivnosti, gubi se jasna distinkcija izme u onoga tko oda ilje i onoga tko prima poruku i dolazi do sve nagla enije forme interpersonalne komunikacije. Formula javne komunikacije Harolda Lasswella (1948): tko ka e, to ka e, kojim kanalom, kome govori, s kojim u inkom Modeli komunikacije => Shannon-Weaver (1948.), Schrammov model 8
Kompleksni komunikacijski model Po iljatelj Primatelj (verbalni & neverbalni) Prethodna iskustva, znanje, osje aji, stavovi, navike itd. Prethodna iskustva, znanje, osje aji, stavovi, navike itd.. Poruka Kanal kodiranje dekodiranje Poruka Poruka Izvor buke (unutarnji ili izvanjski) Kulturalni kontekst 9
Maletzekova shema masovne komunikacije 10
